|
 Projekt: GRAĐANSKA NADZORNA POROTA
Građanska nadzorna porota prisustvuje i prati tijek suđenja u onim procesima koje prijave građani ili za koje postoji veliki interes javnosti. Na temelju Ustava Republike Hrvatske, čl.14. st.2. «Svi su građani pred zakonom jednaki», članka 26. Ustava u kojem se jamči jednakost pred sudovima i drugim državnim tijelima, te članka 29. Ustava prema kojemu svatko ima pravo na zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud te pravično suđenje u razumnom roku, Građanska nadzorna porota je instrument kojim se građani mogu poslužiti kako bi se smanjila ili otklonila mogućnost nepoštivanja neke od ovih odredbi Ustava.
Član Građanske nadzorne porote može postati svaka punoljetna poslovno sposobna osoba koja nije trenutno pod liječničkim tretmanom koji bi mogao pomutiti njeno zdravo rasuđivanje.
Sudjelovanjem u Građanskoj nadzornoj poroti postiže se zajedništvo između ljudi te se stvara povezanost u borbi protiv kriminala i korupcije. Umjesto da ljudi ostaju kao pojedinci, nemoćni i usamljeni pred korupcijom te kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava, zajedništvom i pomaganjem jedni drugima stvara se organizirani otpor kriminalu i korupciji.
Dužnosti građanskog nadzornog porotnika vrlo su jednostavne; prisustvuje suđenju i nakon toga daje izvještaj o tijeku suđenja koordinatoru ili predsjedniku ogranka u kojem se Građanska nadzorna porota sastala. Izvještaj se obrađuje te se dalje postupa u vezi s njim; ako postoje neregularnosti u procesu, piše se izvještaj i traži se odgovor i reagiranje od nadležnih državnih tijela te se o procesu i sudionicima procesa izvještava javnost putem svih medija. Naravno, pored formalnog postupka koji slijedi nakon otkrivanja neregularnosti u procesu suđenja, samo prisustvovanje Građanske nadzorne porote uvelike smanjuje mogućnost neregularnosti zbog prisustvovanja neovisnih promatrača i zanimanja javnosti.
Projekt Građanske nadzorne porote temelji se na čl. 43. Ustava Republike Hrvatske: «Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.”
Pravo na prisustvovanje javnosti u sudskim procesima jamči se čl. 119. Ustava RH; “Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno u ime Republike Hrvatske. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima ili radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u vezi sa skrbništvom i posvojenjem ili radi čuvanja poslovne, službene ili vojne tajne i zaštite sigurnosti i obrane RH, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.”
Članstvo u HAKO-u i Građanskoj nadzornoj poroti
Članom HAKO-a može postati bilo koja moralna i radno sposobna punoljetna osoba koja želi doprinjeti boljitku društva te spriječiti bilo kakav oblik kriminaliteta, a pogotovo korupciju u državnim tijelima. Član Građanske nadzorne porote može postati svaka punoljetna poslovno sposobna osoba koja nije trenutno pod liječničkim tretmanom koji bi mogao pomutiti njeno zdravo rasuđivanje. Uvjet da bi Građanska nadzorna porota prisustvovala nekom sudskom procesu jest da osoba koja je slučaj prijavila i sama postane građanski nadzorni porotnik u nekom drugom procesu koji je HAKO-u prijavila neka druga osoba. Na taj način postiže se zajedništvo između ljudi te se stvara povezanost u borbi protiv kriminala i korupcije. Umjesto da ljudi ostaju kao pojedinci, nemoćni i usamljeni pred korupcijom te kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava, zajedništvom i pomaganjem jedni drugima stvara se organizirani otpor kriminalu i korupciji.
Dužnosti porotnika
Dužnosti građanskog nadzornog porotnika vrlo su jednostavne; prisustvuje suđenju i nakon toga daje izvještaj o tijeku suđenja Vijeću Građanske nadzorne porote. Izvještaj se obrađuje te se dalje postupa u vezi s njim; ako postoje neregularnosti u procesu, piše se izvještaj i traži se odgovor i reagiranje od nadležnih državnih tijela te se o procesu i protagonistima izvještava javnost putem svih medija. Naravno, pored formalnog postupka koji slijedi nakon otkrivanja neregularnosti u procesu suđenja, samo prisustvovanje Građanske nadzorne porote uvelike smanjuje mogućnost neregularnosti zbog prisustva neovisnih promatrača i zanimanja javnosti.
Pravni temelji
Projekt Građanske nadzorne porote temelji se na čl. 43 Ustava Republike Hrvatske: "Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske."
Pravo na prisustvovanje javnosti u sudskim procesima jamči se čl. 119. Ustava RH; "Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno u ime Republike Hrvatske. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima ili radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u vezi sa skrbništvom i posvojenjem ili radi čuvanja poslovne, službene ili vojne tajne i zaštite sigurnosti i obrane RH, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde."
Projekt: NARODNI ANTIKRIMINALNI ODBORI (NAO)
Narodne antikriminalne odbore čine 10 do 100 ljudi, ovisno o veličini grada odnosno općine, od kojih minimalno 10% moraju biti pravnici.
Osnovni zadaci NAO-a:
1. Zaprimati i razmatrati pritužbe ljudi na rad sudova, ili pojedinih sudaca te poduzeti potrebne zakonske mjere u slučaju uočenih nepravilnosti (npr. obavijestiti državno odvjetništvo, podići kaznenu prijavu, itd.).
2. Zaprimati pritužbe na namjerni neefikasan rad policijskih tijela zbog eventualne korupcije te zatražiti provođenje hitnih istraga.
3. U slučaju u kojem postoji velik broj dokaza i svjedoka, na zakonit i legalan način zalagati se da se sudski proces ubrza i time spriječi da zbog eventualne korupcije nekog od sudionika predmet ode u zastaru.
4. U slučaju teškog kaznenog dijela zatražiti momentalno pritvaranje kriminalca.
5. Zaprimati slučajeve korupcije te o tome obavještavati odgovarajuća državna tijela. Tražiti brzu intervenciju i pružiti svu potrebnu pomoć državnim institucijama.
6. Surađivati sa Građanskom nadzornom porotom te se zalagati za brzu realizaciju sudskog procesa kad isti ne zahtjeva specijalnu obradu.
7. Pratiti provođenje kažnjavanja osuđenika, a posebno onih u slučajevima teške korupcije.
8. Pratiti slučajeve amnestiranja kažnjenika te apelirati kod nadležnih državnih tijela za amnestiju ili protiv amnestije pojedinaca.
9. Zalagati se za dopunu zakona da se državni dužnosnici, suci i pravosudni djelatnici daleko teže kazne nego građanstvo za kaznena djela vezana uz korupciju.
10. Aktivno surađivati sa svim državnim pravosudnim i policijskim tijelima, te svojim radom i zalaganjem olakšati donošenje ispravnih odluka, a također i preventirati korupciju u istima.
Kako bi se olakšao rad Narodnih antikriminalnih odbora, Hrvatska antikriminalna organizacija redovito izdaje glasilo putem kojeg će svi građani RH biti obaviješteni i informirani o radu istih. Narodni antikriminalni odbori će kroz svoje djelovanje promovirati suradnju i prijateljstvo kao moto svih građana RH.
Projekt Narodnih antikriminalnih odbora kao i projekt Građanske nadzorne porote temelji se na čl. 43. Ustava RH: ŤSvakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.”
Prijedlog za osnivanje NAO-a unutar RH bit će poslan svim državnim i znanim europskim tijelima za borbu protiv korupcije i kriminala. Ovaj projekt za suzbijanje svih vrsta kriminala je ujedno i najjednostavniji i najefikasniji u svim aspektima.
|
